PREPORUČUJEMO
DARKO POPOVIĆHrvatska ima sve preduvjete da bude kao Irska, ali ljudi se nisu spremni mijenjati

14.02.2017. by Igor Gelenčir

 Došao sam u Irsku, Cork, u studenom prošle godine. Irska je za mene bila najlakši izbor zbog jezika i "otvorenih vrata" hrvatskim državljanima. Odluka je pala na Cork jer nisam želio ići u strani milijunski grad koji se ne zove Pariz, Barcelona, Berlin, Beč. Cork je dovoljno velik, a opet ne previše, postoji stabilna ponuda poslova, povezan je s Europom i svijetom preko zračnih linija, a i klima je najblaža u odnosu na druge dijelove Irske.

Jedini "problem" je nemogući naglasak koji koriste domaći ljudi, govori nam Darko Popović (30) iz Zagreba koji sada živi i radi u Irskoj.

- Razloga za odlaskom je puno. Opće stanje u Hrvatskoj (gospodarstvo koje ne postoji, vizija razvoja koja ne postoji, rodijački mentalitet, pasivnost naroda koji šuti i trpi, duboke podjele oko nebitnih stvari kao "četrdesprve i devedesprve", da ne nabrajam dalje). Ja nisam vidio mogućnost profesionalnog razvoja, a ni prilike za radom unutar struke ili nečeg srodnog i meni privlačnog; život nedostojan čovjeka ako ostanem u Hrvatskoj i nekim slučajem doživim mirovinu, želja za putovanjem, otkrivanjem novih mjesta i novih iskustava.

Grad pomalo neobičan

- Prva pozitivna zapažanja su ljubaznost i pristupačnost domaćih ljudi, od mladih do starih. Zasmetalo me smeće na ulicama kojeg ima više nego kod nas, opet zbog istih ljudi koji su, iako ljubazni, prilično nemarni pa misle da je u redu ostaviti nered jer će ga već netko drugi počistiti.

- Grad je lijep, ali neobičan za "nas" zbog otočke arhitekture. Tu sam relativno kratko pa nisam istražio baš sve, ali čini mi se da nema neke velike atrakcije koje bih izdvojio, osim predivne stare zgrade sveučilišta. Volim prošetati centrom zbog živosti ili Fitzgerald's parkom zbog kontakta s prirodom. S mog stajališta vrlina mu je veličina, otprilike 200.000 stanovnika. Studentski je grad pa ima jako puno mladih, iz Irske i svijeta. Vrlo je razvijena IT industrija, ali i ugostiteljstvo, gdje dosta naših ljudi najlakše i najbrže pronalazi posao. Ponavljam povezanost sa svijetom preko aerodroma kao veliku prednost, što me osobno oduševljava. U Zagrebu sam za 215 eura povratno, ako na vrijeme bukiram kartu, što vremenski ne čini veliku razliku između života u Iloku i Corku kada idem doma, a i cijena je za irske plaće vrlo prihvatljiva.

Problemi sa smještajem

- Smještaj nije lako pronaći, ali nije ni nemoguće. Najveći problem su preporuke, koje ne možete imati kad tek dolazite. Zato je moja preporuka pokušati pronaći smještaj preko Facebook grupa s našim ljudima ovdje jer svako malo netko nešto objavljuje. Cork je jeftiniji od Dublina, ali i dalje skup iz hrvatske perspektive. Smještaj s drugim ljudima u kući je od 350 eura naviše, jednosoban stan od otprilike 600 eura naviše, dvosoban od  900 eura naviše. Mnogi naši ljudi žive van grada gdje se može pronaći trosobna, četverosobna kuća za ispod 1.000 eura. Prije negoli sam došao, pokušao sam stupiti u kontakt s oglašivačima i agencijama preko stranice daft.ie i dobio sam odgovor od jedne agencije da se javim nekoliko dana prije nego dođem i jednog privatnog iznajmljivača, kod kojeg sam na kraju i završio u jednosobnom stanu. Tražio je potvrdu od poslodavca koju sam imao jer me čekao posao, što je ooogromna prednost. Isto bi vjerojatno tražila i agencija. Dakle, ja sam imao sreće sa smještajem. Teško je, ali nije nemoguće, ljudi moraju biti uporni. Hostel je opcija za one koji dolaze samo ako isti izdaje potvrdu o boravištu, što su prije izdavali svi, a sada samo neki.

Prije dolaska je bio osiguran posao

- Moja situacija je specifična, ja sam došao na posao preko međunarodnog premještaja unutar međunarodne kompanije, lanca supermarketa. Došao sam na isto radno mjesto kao i u Hrvatskoj, zasad sam još tu, ali ne planiram dugoročno raditi to što radim. Kod radničkih prava, uvijek ima kukolja, ali generalno se ugovori poštuju. Tu se moraju razlikovati i tipovi plaća. Na primjer, salary koji ja imam jamči stabilan mjesečni/tjedni prihod, ali mi u ugovoru stoji da se prekovremeni, rad blagdanima, vikendom, noćni rad ne plaćaju dodatno. Plaća je dobra, a mogao sam odbiti, sve je bilo crno na bijelo. Drugi tip isplate je po satu, gdje se većinom sve plaća dodatno, ovisi o ugovoru. Broj odrađenih sati u tom slučaju najviše ovise o tipu posla i zalaganju na radnom mjestu.

Usporedba s Hrvatskom

- Zdravstvo je pristupačnije u Hrvatskoj i imamo ljepše vrijeme i to je otprilike to u čemu je Hrvatska ispred Irske. Cijene stanovanja ovdje su visoke, ali moraju se staviti u kontekst plaća. Također, kroz isti kontekst se moraju gledati i više cijene u restoranima. Irci često jedu vani i ne kuhaju često kao Hrvati, više vole gotova jela i dostave.

- Skupi su alkohol i cigarete, pa tko voli nek' izvoli. Cijene u trgovinama su slične našima. Meso i mliječni proizvodi su nešto skuplji, za što postoji opravdan i jako dobar razlog - SVE je irske proizvodnje osim nekih mesnih prerađevina. Ali to su manje bitne razlike, iako bitne za svakodnevni život. Ono što je bitno je da irska država ima dobru strategiju razvoja i lako se prilagođavaju globalnim promjenama. Nije potrebno reći kako to Hrvatska država radi. Birokracija je efikasna i puno se toga može odraditi online, što je kod nas još u povojima. Po mom izračunu od plaće mi se skida nekih 25 posto od bruto iznosa (u Hrvatskoj za isto radno mjesto oko 40 posto), a kao samac sam u najgorem poreznom razredu. Čini mi se da nema tzv. parafiskalnih nameta kao kod nas, ali i to je pitanje za nekog tko je ovdje malo duže. Usput, voda je besplatna za kućanstva, kada je vlast to htjela promijeniti, brzo su odustali zbog prosvjeda građana. Zamislite samo to i usporedite s Hrvatskom.

Imamo sve predispozicije da budemo kvalitetnija zemlja
 
- Prvo, ne postoji nikakva razumna prepreka zašto život u Hrvatskoj ne bi bio puno kvalitetniji nego u Irskoj, dapače! Hrvatska ima sve preduvjete da bude neusporedivo bolje mjesto za život od Irske, počevši od klime do prirodnih ljepota i geografskog položaja, koji nam je i prednost i breme, istovremeno. U Irskoj se ipak živi lagodnije, puno lagodnije. Čitam jučer neki članak o nekom liječniku koji je napustio Dublin i vratio se u Slavonski Brod jer su Irci hladni, kruh košta 4 eura, pivo 6 eura, soba u Dublinu 1.500 eura, a on kaže kako je nemoguće živjeti s plaćom od 3.300 eura. Sve osim prve stavke je laž. Ili dotični nema doticaja sa stvarnošću ili je članak lažan. Ovdje se može živjeti i uspjeti, pogotovo ako se bavite strukom koja je tražena i ako ste u svom poslu kvalitetni. Nisu svi za život vani i ako vam je prva stavka koja vas čini sretnim vrijeme, potražite život negdje dalje.

- Osobno, drago mi je da sam učinio ovaj korak, kako god se situacija razvijala. Ovo će mi iskustvo sigurno puno pomoći u životu i obogatiti me, ne nužno financijski, ali ni na to se ne mogu požaliti. Biti u kvartovskom kafiću i pričati o nekim poznatim ili nepoznatim ljudima negdje daleko je lako, kritizirati, tješiti se da nekome ne ide dobro jer ne ide ni tebi. S druge strane, puno je teže otići, pokušati, pa ako se i ne uspije, nema veze jer iskustvo ostaje. Irska je za dosad bila dobra prema meni, a ja se trudim integrirati i prilagoditi jer sam ovdje gost. I to je bitno razumjeti. Ako se niste spremni mijenjati, ostanite gdje jeste, jer eto ni mi ne volimo kad netko dolazi u našu sredinu i nameće nam neke svoje, nama strane običaje i ponašanja - zaključuje Darko.
 

NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?